Prijevoj koji spaja planinske masive Učku i Ćićariju zove se Poklon (922 m), a ime je dobio iz čina pučke pobožnosti. Naime, još prije izgradnje istarske željeznice 1876. godine, vjernici iz Istre koji su hodočastili trsatsko svetište Djevice Marije u Rijeci, stoljećima su putovali upravo preko ovog prijevoja. Kada bi došli do Poklona, s kojeg se pruža prekrasan pogled na Kvarnerski zaljev, redovito bi se poklonili zavjetnoj crkvi Trsatske Gospe. U spomen tom činu na vidikovcu je postavljen križ.

Nekoliko godina nakon izgradnje željeznice, u ljeto 1887. godine, na Poklonu su zaljubljenici u prirodu okupljeni u“Oesterreichische Touristen Club” izgradili prvu planinarsku kuću na Učki koju su posvetili kraljevni Stefaniji, supruzi Njegovog Carskog i Kraljevskog Veličanstva kraljevića Rudolfa, kćerci belgijskog kralja Leopolda II.

Danas su na Poklonu uređeni info-centar i suvenirnica, sanitarije, parkiralište s odmorištem, a postavljen je i perspektivni crtež Parka prirode Učka. U info-centru možete dobiti tražene informacije od djelatnika Parka prirode, a također i kupiti planinarsko-topografsku kartu Parka prirode Učka ili neki od mnogobrojnih suvenira u ponudi.

Jeste li znali?

1958. godine na Poklonu je sagrađen pansion i restoran “Učka” na mjestu stare vojarnice talijanske financijske straže.

1965. godine otvoren je novi planinarski dom na Poklonu kojeg su sagradili planinari Planinarskog društva Opatija, a koji postoji i danas.

Pansion UČKA

Pansion UČKA smješten je na nadmorskoj visini  od 922 m, na prijevoju Poklon. Iako okružen gustom šumom, lako ćete ga pronaći krenete li u smjeru Parka prirode Učka.

Veliki prostrani parking ispred samog pansiona mjesto je gdje možete ostaviti svoje vozilo te provjeriti našu ponudu.

Pansion nudi 10 soba od kojih su dvije sobe tipa FAMILY SUITE. Family suite raspolaže s dvije 2-krevetne sobe, zajedničkim ulazom / predsobljem, te jednom kupaonicom.

Sve sobe su novoobnovljene. Svaka ima vlastitu kupaonicu (tuš/wc). Gostima je na raspolaganju usluga bežičnog interneta.

Planinarski dom “Poklon”

Planinarski dom “Poklon” smješten je na prijevoju Poklon (922 m) između Učke i Ćićarije. Sagrađen je uz samu cestu Vranja – Veprinac, a najviša je točka prijevoja zapravo oko 1 km dalje prema Istri, gdje se nalazi gostionica “Dopolavoro”. Ime Poklon čuva spomen na hodočasnike koji su iz Istre u Rijeku putovali pješice preko Učke te bi se, kada su prvi put ugledali zavjetnu crkvu Gospe Trsatske, na prijevoju prekrižili i poklonili. Gradnja Doma započela je u srpnju 1962. godine, kada je skupina od 15 članova, predvođena idejnim začetnicima Rudijem Pavletićem i Borisom Radočajem, prema njihovim nacrtima počela s radovima na izgradnji prvoga i jedinog planinarskog doma na Učki. Dom je službeno otvoren 12. rujna 1965., a od samoga je početka pod upravljanjem Planinarskog društva “Opatija”. Ima kuhinju, blagovaonicu, dvije sobe s 14 kreveta, sanitarni čvor, tekuću vodu i elektriku. Otvoren je i opskrbljen vikendom i praznicima.

Park prirode Učka

Stijene koje izgrađuju planinu Učku nastajale su u velikom oceanu Tethys tijekom dugog geološkog vremena od razdoblja Krede (prije 140 milijuna godina), pa sve do sredine Tercijara (prije 30 milijuna godina). Taloženjem mineralnih skeletnih ostataka vodenih organizama tijekom milijuna godina, nastajali su debeli slojevi taloga koji su, postupnim procesima kompakcije i cementacije, na kraju pretvoreni u čvrstu stijenu – vapnenac. O tome svjedoče brojni fosili koje nalazimo u taložnim vapnenačkim stijenama. Sudar Afričke ploče s Euroazijskom, koji je započeo još krajem Krede prije 65 milijuna godina, a traje i danas, uzrokovao je smanjenje oceana što je popraćeno intenzivnim tektonskim pokretima.

Horizontalni su se slojevi (prvotno istaloženi na dnu oceana) naborali, razlomili i izdigli iz mora te stvorili goleme planinske lance kao što su Alpe i Dinaridi, a čiji je dio i Učka. Njihovim je trošenjem u dublje dijelove mora stizao, povremeno nošen podmorskim lavinama, sitnozrnasti sediment od kojeg su nastale uslojene stijene koje nazivamo fliš. Od današnjih geoloških obilježja Parka prirode “Učka” možemo (pored geomorfološkog spomenika prirode Vela Draga) kao vrijedne i zanimljive geološke formacije izdvojiti Krvavu stijenu na jugozapadnom dijelu Učke i Stijenu pod Brestom na Ćićariji. Krški teren Učke obiluje speleološkim objektima kojih, prema do sada poznatim podacima, ima gotovo 200. Također su u podzemlju Učke dosada zabilježene neke endemske vrste podzemne faune, a brojni su i arheološki i povijesni nalazi iz različitih špilja i jama u Parku.

Vranjska draga

U hidrološkom i hidrogeološkom smislu područje planinskog hrpta Učke pripada slivu rijeke Raše (zapadno) i slivu priobalnih izvora od Plominske drage do uvale Preluka (istočno). Vršni hrbat sjeverne Učke sačinjava posebno zanimljivu hidrogeološku cjelinu. Raspucani i okršeni gornjokredni vapnenci, u kojima je oblikovan hrbat, su, zbog svoje velike upojnosti i vodopropusnosti, kolektori podzemnih voda. Vapnenci su navučeni, odnosno leže na vodonepropusnim naslagama fliša. Zbog toga se višak akumulirane podzemne vode prelijeva na dodiru fliša i vapnenaca pa se u podnožju grebena nalazi više izvora. Voda ovih izvorišta je izuzetno visoke kakvoće te se koristi za potrebe vodoopskrbe liburnijskog područja. Na padinama Učke morfološki je izraženo više duboko usječenih bujičnih dolina kilometarskih dimenzija. One su većinom suhe, a samo u razdobljima dovoljno obilnih padalina nastaju veće količine vode zbog čega ih nazivamo bujičnim tokovima. Što se tiče stajaćih voda na području Parka, bilježimo 20-tak lokvi koje, uz spomenute bujične vodotoke, predstavljaju posebno značajna staništa slatkovodne flore i faune.

Geomorfološki spomenik prirode Vela draga Među vrijednostima nežive prirode Parka posebno mjesto zauzima kanjon Vela draga. Ovaj lokalitet zaštićen je prije više desetljeća kao geomorfološki spomenik prirode, a odlikuje se slikovitim soliternim vapnenačkim stupovima i stijenama koji predstavljaju izuzetnu geomorfološku i krajobraznu vrijednost. Smatra se da je kanjon nastao taloženjem horizontalnih slojeva paleogenskih vapnenaca nakon čega je uslijedilo tektonsko izdizanje i raspucavanje. Sadašnji je izgled Vela draga poprimila postepenom i dugotrajnom erozijom i okršavanjem. U odlomcima stijena na siparu vidljivi su brojni fosilni ostaci različitih foraminifera i školjaka koji svjedoče o bogatoj geološkoj povijesti i paleookolišu u kojem su živjeli.[1] Uz jedinstvena geološka obilježja Vela draga posjeduje i brojna druga: pripadnike rijetke ornitofaune, arheološke nalaze iz špilje Pupićina peć te raznoliku floru. Kanjon još od 30-tih godina prošlog stoljeća posjećuju čuveni alpinisti, a danas je za poklonike slobodnog penjanja jedna od najpopularnijih lokacija u Hrvatskoj.

Video

https://www.youtube.com/watch?v=Vz8OAcQGJrQ